Ako metodologije trebaju raditi efektivno unutar organizacije, potrebno je više od odluke o tome koju ćemo usvojiti. Sve su metodologije pogodne u odgovarajućoj okolini. Također sve mogu zakazati ako okolnosti rade protiv njih. Slijedeće karakteristike su ključni čimbenici koji trebaju biti uvaženi za uspješno uvođenje metodologije MIRIS.

• Menadžerska obaveza (pristajanje) od samog vrha, vođenje menadžmenta koji razumije koristi koje se mogu očekivati i ulaganje u vrijeme i novac koji je potrebno poduzeti da bi se to učinilo.
• U početku projekta treba više vremena posvetiti ranim fazama projektiranja. Ovo predstavlja šok za mnoge menadžere, za koje nikakav posao nije napravljen dok netko ne izlista linije koda s terminala.
• Učenje i vježbanje je bitno na početku projekta, da bi se prevladalo teškoće učenja, ali treba postojati stalna obaveza samoučenja.
• Korištenje raznih drugih metoda za područja koja ne pokriva kupljena metodologija.
• Procjena produktivnosti i usporedba s drugim projektima (i prošlim i budućim). Informacija o tome treba biti sačuvana. Pretjerivanje s kvalitetom opasno je kao i prevelik brodski teret te može potopiti projekt.
• Odlučivanje i obvezivanje na nov načina. Metodologija mijenja kulturu organizacije i ljude uključene na projektu. Razni su efekti koji mogu obuhvaćati strah od promjena, nesigurnost, čak i neprijateljstvo. Ljudi moraju biti ohrabreni i usmjereni na to da probaju metode da osobno iskuse beneficije.
• Poželjna je podrška dobrog CASE alata ili više njih. Postoji nekoliko aspekta projekta koji će imati koristi od podrške CASE alata. Crtanje modela je osnovna korist. Upravljanje projektom, analiza rizika i kontrola konfiguracije je omogućena nekim CASE alatima i predstavlja napredne koristi. Bolje je ne koristiti CASE alat ako on nije stabilan proizvod. Posebno je teško istovremeno započeti uvoditi CASE alat i metodologiju.
• Planiranje projekta treba biti jasno utemeljeno na fazama životnog ciklusa metodologije.
• Suradnja s korisnicima je važna i treba im objasniti faze metodologije. Analitičar treba uzeti vrijeme da korisnike stvarno uključi i osigura njihovo razumijevanje o tome što se događa.
• Metodologije i CASE alati napreduju. Nikako nije sigurno izabrati metodologiju i alat i onda se opustiti.
• Mogućnost pomoći projektantima u korištenju metodologije. Potrebno je od iskusnih projektanata učiti te razviti dovoljno modela na “živim” projektima. Često se dobri CASE alati i programski jezici odbace jer se pokušala izgradnja na nedovršenim i nepouzdanim modelima. Tada se CASE alat koristi na kraju projekta kao alat za dokumentaciju.

© Mile Pavlić, Ris d.o.o. Rijeka