4. FAZE I AKTIVNOSTI PO MIRIS 2 |
U sljedećim tablicama ukratko su prikazane faze životnog ciklusa IS prema metodici MIRIS.
Prema ovoj metodici cjelokupni razvojni napor sastoji se od 6 faza (u verziji MIRIS 1 definirano je 7 faza). Faze su grupirane u dvije grupe faza i to:
Logičko se oblikovanje sastoji od faza strateškog planiranja, glavnog projekta i izvedbenog projekta, a fizičko oblikovanje od faza izvedbe programske podrške, uvođenja i primjene te održavanja.
Faze su sastavljene od aktivnosti. U tablici su navedene kratice i opisi aktivnosti.
Tablica:
Aktivnosti metodologije MIRIS
Faze od 1 do 3 LOGIČKO OBLIKOVANJE – PROJEKTIRANJE |
||
Faza 1: STRATEŠKO PLANIRANJE IS (SP) |
||
Kratica | Opis aktivnosti | Metoda |
1.1 Analiza | Definiranje i obuka tima, dekompozicija i opis poslovnih procesa, popis grupa podataka i dokumentacije te kretanje podataka kroz sustav | Analiza SP |
1.2 Podsustavi | Određivanje podsustava i veza | Sinteza SP |
1.3 Prioriteti | Određivanje prioriteta | Ekspertiza |
1.4 Resursi | Definiranje cjelovite infrastrukture | Ekspertiza |
1.5 Plan | Planiranje glavnih projekata i strateških aktivnosti | Gantogram |
Faza 2: GLAVNI PROJEKT (GP) |
||
2.1 PZ | Izrada projektnog zadatka | PZ |
2.2 DTP | Intervjuiranje, raščlanjivanje i modeliranje procesa | SAS |
2.3 Procesi GP | Analiza procesa, problema i prijedloga poboljšanja | SAS |
2.4 Podaci GP | Opisivanje podataka | SAS |
2.5 Plan GP | Planiranje izvedbenih projekata | SAS |
2.6 Resursi GP | Definiranje modela resursa glavnog projekta | SAS |
Faza 3: IZVEDBENI PROJEKT (IP) |
||
3.1 DEV | Intervjuiranje i modeliranje podataka | EV |
3.2 Prevođenje | Prevođenje modela podataka u shemu BP | Prevođenje |
3.3 Arhitektura IP | Definiranje arhitekture programskog proizvoda | APP |
3.4 Operacije IP | Projektiranje operacija nad shemom BP | Logika programir. |
Faze od 4 do 6 FIZIČKO OBLIKOVANJE – IZGRADNJA |
||
Faza 4: IZVEDBA PROGRAMSKOG PROIZVODA (IPP) |
||
Kratica | Opis aktivnosti | Metoda |
4.1 Fizička BP | Projektiranje fizičke baze podataka | Optimiranje |
4.2 Shema BP | Prijavljivanje sheme BP u rječnik podataka | Izvedba |
4.3 Prototip | Izvedba prototipa s generiranjem aplikativnog stabla | Izvedba |
4.4 Programiranje | 4GL ili 3GL programiranje | Izvedba |
4.5 Dokumentiranje | Pisanje uputa i objašnjenja programskih rješenja | Izvedba |
4.6 Testiranje | Punjenje testnih podataka u BP i testiranje | Testiranje |
Faza 5: UVOĐENJE I PRIMJENA (UIP) |
||
5.1 Obuka | Obuka korisnika | Obuka |
5.2 Unos | Unos početnih stanja baze podataka | Uvođenje |
5.3 Validacija | Testiranje zadovoljavanja korisničkih zahtjeva | Uvođenje |
5.4 Sustav pomoći | Pisanje korisničkog sustava pomoći | Uvođenje |
5.5 Paralelan rad | Optimiziranje i paralelan rad starog i novog sustava | Uvođenje |
5.6 Preuzimanje | Završno testiranje – preuzimanje | Uvođenje |
5.7 Primjena | Primjena programskog proizvoda (korisnici, administrator BP) | Uvođenje |
Faza 6: ODRŽAVANJE (ODR) |
||
To je izvođenje ranijih aktivnosti radi: uvođenje novih poslovnih procesa, izmjene postojećih poslovnih procesa i otklanjanja grešaka | Ranije navedene metode |
MIRIS je skup metoda za projektiranje IS, korištenih u propisanom redoslijedu sa svrhom izrade projekta informacijskog sustava. MIRIS pored projektiranja definira i faze izgradnje IS.
Metoda za projektiranje informacijskih sustava je preko stotinu i pokrivaju različita područja razvoja informacijskog sustava. Praktičar, projektant informacijskih sustava, ne bavi se metodologijom i rijetko mu se isplati studirati sve metode. Metode se preklapaju po cilju koji žele postići te su redudantne. Rješenje za praktičara leži u odabiru jedne metodologije projektiranja informacijskih sustava koja predstavlja cjelovitu tehnologiju razvoja informacijskih sustava. MIRIS je jedna od njih koja je primijenjena i dokazana u našoj praksi. Argumenti zašto je korisna metodologija MIRIS prikazani su u tablici.
Tablica:
Odlike metodologije MIRIS 2
Metodologija odabire metode i nije potrebno izučavanje i lutanje, |
Detaljnije se opisuju faze i aktivnosti, |
Posao se odvija korak po korak, |
Definira se svaki korak, |
Povezuje se aktivnosti tako da izlaz iz jedne postaje ulaz u drugu, |
Stvara se zajednički rječnik podataka za sve članove tima, |
Obučava se proces projektiranja kao najvažniji dio metodologije, |
Propisuju se standardne metode, |
Osigurava se kvaliteta poduhvata, |
Omogućava se planiranje i upravljanje razvojem, |
Omogućava se dobra podjela zadataka članovima tima, |
Centralizira se projektna dokumentacija, |
Osigurava se prijenos znanja na informatičare, |
© Mile Pavlić, Ris d.o.o. Rijeka