2. POVIJEST RAZVOJA METODA I METODOLOGIJE

Pitanje je kako načiniti model organizacijskog sustava te kako model što više približiti stvarnosti.

Istraživanja u predočenju znanja, na području semantičkih modela podataka, programskih specifikacija, baza podataka i programskih jezika, prema paradigmi "inteligentnih" sustava, teže ali ne uspijevaju izroditi metode koje direktno i prirodno odgovaraju ljudskom "poimanju" stvarnosti. Inteligentni IS trebaju omogućiti pohranu i obradu znanja. Metode za oblikovanje znanja su alati za razvoj "opisa" svijeta.

Osnovni problem je naći dovoljno precizan sustav zapisivanja znanja. Grafička prezentacija znanja danas je sadržana u različitim vrstama semantičkih mreža. Znanje je smješteno u čvorovima, koji predstavljaju individue ili složene koncepte, te binarnim i složenijim vezama među čvorovima.

Pri crtanju različitih vrsta dijagrama koriste se temeljni principi organizacije znanja kao: klasifikacija, agregacija, generalizacija i hijerarhija. Takve sheme sadrže znanje o interakcijama među činjenicama i nije potrebno dodatno traganje. Baze podataka sadrže činjenice korisne samo za pretraživanje tipa pitanje - odgovor. Programi sadrže činjenice korisne samo za vrijeme izvedbe procedure.

Modeli nisu u stanju izvoditi zaključivanja na osnovi ugrađenih činjenica bez interakcije s vanjskim svijetom.

Nije moguće prihvatiti nepoznati ulaz (prepoznavanje postojećeg ili nečeg novog) i uspoređivanjem širiti bazu podataka i samu shemu baze i programskih modula.

Zabranjena je nepotpunost opisa sustava (postupan rast i razvoj opisa i aplikacije tijekom korištenja). Traži se potpunost i sveobuhvatnost rješenja odmah od prvog dana stvarnog rada. Sve dok se potpuno ne testira programski proizvod se ne smije potpuno koristiti. Projektant ima viziju algoritma i dizajnira model "jednom zauvijek". A zapravo ne može se pretpostaviti kako je bilo koji naš model potpun opis svijeta koji više ne treba širiti učeći činjenice iz stvarnosti. Odavde potječe i problem održavanja softvera.

Ne postoji zajednički stav o glavnim neriješenim problemima u prezentaciji znanja ali je prisutno spajanje različitih pristupa.

Povijest razvoja je prikazana u sljedećoj tablici, s naglaskom na događaje vezane uz metodologiju MIRIS. Nije moguće navesti sva značajna otkrića vezana za metodologiju razvoja informacijskih sustava.

Tablica:

Popis važnijih događaja na polju metodologije razvoja IS.

GODINA

METODA

OPIS

1962.

Petri nets

 C.A.Petri je definirao osnove Petrijevih mreža.

1963.

Teorija IS

 B. Langafors je definirao osnove teorije informacijskih sustava.

1968.

Software engineering

 Na NATO savjetovanju u Garmischu definirana je nova disciplina.

1970.

Relacijska metoda

 E.F. Codd je definirao osnove teorije relacijskih baza podataka.

1974.

HIPO

 IBM je razvio metodu HIPO (Hierarchy, Input, Process, Output).

1975.

JSP

 M. Jackson je objavio metodologiju.

1976.

SADT

 D. Ross i tvrtka SOFTECH su objavili metodologiju SADT (Structured Analysis and design Technique). Ova metodologija je i danas česta u praktičnoj upotrebi.

1976.

HOS

 M. Hamilton i S.Zeldin su razvili metodologiju HOS (Higher Order Software).

1976.

ER

 P.P. Chen objavio metodu Entiteta i veza koja je danas najčešće korištena za modeliranje podataka.

1977.

SD

 L.Constantin i E. Yourdon definirali metodologiju SD (Structured Design).

1977.

PSL/PSA

 Razvijen prvi CASE alat i metodologija na Univerzitetu u Michigenu u okviru projekta ISDOS.

1978.

SA

 T. De Marco je objavio metodologiju strukturne analize SA (Structured Analysis).

1978.

BSP

 IBM je razvio metodologiju strategijskog planiranja BSP (Business System Planning).

1979.

SSA

 C. Gane i T. Sarson objavili strukturnu analizu sustava SSA (Structured Systems Analysis).

1979.

IDEF

 R.G.Brown započeo razvoj metodologije koja je intenzivno razvijana i definirano je više standarda:
  • IDEF0 za općenite funkcije, probleme i informacije,
  • IDEF1X za podatke,
  • IDEF2 za dinamiku,
  • IDEF3 za modeliranje procesa, događaja, dijagrama prijelaza stanja,
  • IDEF4 za OO projektiranje,
  • IDEF5 za ontološke opise stvarnosti kreirane od strane čovjeka (vojska, privreda, školstvo, …) i to za razumijevanje, projektiranje, upravljanje, organiziranje,…

1979.

ER konferencija

 Savjetovanje "Entity-Relationship Approach to Systems Analysis and Design. Proc. 1st International Conference on the Entity-Relationship Approach" započelo je 1979. Na savjetovanju se unapređuju metode za modeliranje.

1981.

ISAC

 M. Lundeberg je završio metodologiju ISAC (Information Systems Work and Analysis of Change). Razvoj je započeo 1971. godine.

1981.

Data Analysis

 I. Palmer objavio metodologiju Data Analysis.

1981.

Information Engineering

 J. Martin i C. Finkelnstein objavili metodologiju informacijskog inženjeringa.

1981.

SSADM

 Metodologija SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method) kao dobre prakse projektiranja započela je 1981. Verzija 3. objavljena je 1986. a verzija 4. 1990. godine uključila je formalno i prototipiranje.

1982.

USE.IT

 Izrađen prvi efikasan CASE alat USE.IT na osnovi metodologije HOS, koji je prevodio opis u izvršni kod.

1983.

JSD

 M. Jackson je objavio metodologiju JSD (Jackson System Development)

1989.

CASE

Savjetovanje

 Godine 1989. Održano je prvo savjetovanju "CASE" u Opatiji. Savjetovanje je nastavak "Savjetovanje za informatičku djelatnost" u organizaciji Privredne komore Rijeka koje je održano prvi put 1984.

1989.

Euromethod

 Ona omogućuje otvoreno tržište u inžinjerstvu IS preko cijele Europe i omogućuje da se različite metode-korištene u Europskoj zajednici-usporede, harmoniziraju, iskoriste trenutne sposobnosti i omogući zajednički cilj za budući razvoj ovih metoda. Eurometoda je razvijena iz slijedećih metodologija: SSADM (Velika Britanija); MERISE (Francuska); DAFNE (Italija); IE (Amerika); MEIN (Španjolska); SDM (Nizozemska); VORGEHENSMODELL (Njemačka).

1990.

OOA

 P. Coad i E. Yourdon objavili cjelovitu metodologiju objektno orijentiranog projektiranja IS OOP (Object-oriented Analysis).

1991.

OMT

 Rumbaugh, Blaha, Premelani, Eddy i Lorensen definirali su tehnologiji objektnog modeliranja OMT.

1992.

IDEA

 Započeo razvoj evropske objektno orijentirane metodologije. IDEA je završena 1996.

Popis važnijih događaja vezanih uz metodologiju MIRIS

GODINA

METODA

OPIS

1984.

MIRIS

 M. Pavlić započeo istraživanje i primjenu metodologije PIS.

1986.

MIRIS

 Objavljen prvi rad o projektiranjeu informacijskih sustava primjenom metode DTP i EV na III. Savjetovanju za informatičku djelatnost u organizaciji Privredne komore Rijeka u Opatiji.

1987.

MIRIS

 Rad pod nazivom "Metodika projektiranja informacijskih sustava", objavljen je na IV. Savjetovanju za informatičku djelatnost u organizaciji Privredne komore Rijeka u Opatiji.

1989.

MIRIS

 Definiran "Projektni zadatak", na VI. Savjetovanju za informatičku djelatnost, u organizaciji Privredne komore Rijeka u Opatiji.

1990.

MIRIS

 Objavljena knjiga "Sistem analiza i modeliranje podataka - Projektiranje informacijskih sustava", Naučna knjiga.

1995.

MIRIS

 Objavljena metodologija MIRIS, na savjetovanju CASE 7 u Opatiji.

1996.

MIRIS

 Objavljena knjiga "Razvoj informacijskih sustava", o metodici MIRIS.

1996.

MIRIS

 I. Zamlić se priključio razvoju metodologije i značajno utjecao na metodu APP za projektiranje arhitekture programskog proizvoda.

1999.

MIRIS V2

 Objavljena verzija 2 metodologije MIRIS.

© Mile Pavlić, Ris d.o.o. Rijeka