| 1. UVOD |
Metodologija MIRIS je skup metoda nužan i dovoljan za projektiranje i izgradnju informacijskih sustava (IS). MIRIS je kratica od (MetodologIja za Razvoj Informacijskog Sustava).
Prva je hrvatska metodologija nastala iz potrebe i nedostataka drugih metodologija a razvijena je iz teorije i prakse (brojni projekti u našim velikim poslovnim sustavima, znanstveno-istraživački radovi …). Oblikovana je u periodu od 1990. do 1995. godine. Prikazana je na brojnim seminarima i objavljena je 1995. godine pod nazivom MIRIS na savjetovanju CASE 7 godine 1995 (Pavlić 1995) i u knjizi "Razvoj informacijskih sustava" (Pavlić 1996). U ovom radu prikazana je metodologija MIRIS verzija 2, koja je nastala unapređenjem postojeće metodike i provjerama u praksi.
Svaka metodologija propisuje skup postupaka koje treba slijediti kako bi se došlo do cilja. Namjera MIRIS-a 2 je biti korisno i praktično intelektualno sredstvo s definiranim nizom aktivnosti i metoda vezanih za razvoj IS.
MIRIS je opisan u knjizi “Razvoj informacijskih sustava”, autora M. Pavlić u izdanju Znak – Zagreb, 1996.
Metoda je oko stotinjak i pokrivaju različita područja informacijskog sustava. Neke tvrtke su razvile njihove osobne metode, te iste nisu dostupne široj javnosti. Metodologija PIS (projektiranja informacijskih sustava) ima svoje zasebne metode za izučavanje predmeta projektiranja u okviru koga se studiraju i uspoređuju metode. Praktičar, projektant informacijskih sustava, se ne bavi metodologijom i rijetko će studirati sve metode. Rješenje za praktičara leži u odabiru jedne metodologije projektiranja informacijskih sustava. Metodologije su danas "komercijalni" proizvodi. Metodologija je "kuharica" koja propisuje skup postupaka koje moramo slijediti kako bi došli do cilja. Metodologija odabire metode, prilagođava ih konačnom cilju, propisuje redoslijed upotrebe metoda, propisuje proces modeliranja od početka do kraja životnog ciklusa informacijskog sustava. Neke metodologije imaju isto ime kao i metode.
Neke od komercijalno dostupnih metodologija jesu: AD/Cycle (Application Development Cycle), BSP (Business Systems Planning), IEM (Information Engineering Methodology), JSD/JSP (Jackson System Development/Programming), SA/SD (Structured Analysis / Structured Design), SASS (Structured Analysis and System Specification), SSA (Structured System Analysis), Yourdon/OO (Yourdon/Object Oriented), SPIN (Strategijsko planiranje IS), BPRM (Metoda za reinženjering poslovnih procesa) i dr.
Jedna od poznatijih komercijalno dostupnih metodologija je SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method). Kupnjom metodologije kupac dobiva priručnike u kojima je specificirana tehnologija izgradnje informacijskog sustava. U SSADM su uključene metode ERM, SSA i druge prilagođene i izmijenjene prema viziji autora. Metodologija pokriva sve faze razvoja projekta i osigurana je kvaliteta procesa razvoja u svim fazama. Postoje desetine CASE (Computer Aided Software Engineering) alata koji podržavaju ovu metodologiju.
Metodologije detaljnije opisuju faze razvoja i aktivnosti pojedine faze na najnižoj potrebnoj razini detalja. Metodologija opisuje veze između pojedinih aktivnosti i propisuje slijed izvođenja aktivnosti. Ona određuje kada započeti i kada završiti s aktivnošću te koji podaci (informacije) jesu ulazi u aktivnost a koji su rezultat rada aktivnosti. Za svaku aktivnost je određena metoda i tehnika kojom se aktivnost izvodi te propisuje kvaliteta izlazne dokumentacije.
Pod informacijskim inženjerstvom danas podrazumijevamo odabir i primjenu metodologije, odnosno odabranih metoda (definiranje lokalne metodologije) za svaku pojedinu fazu razvoja IS.
Sa stajališta alata za razvoj IS metodologija MIRIS primjenjiva je:
Zašto CASE alati nisu dovoljni i zašto je potrebna metodologija pored CASE-a definirano je u tablici. Posao projektiranja informacijskih sustava CASE alatima bez poznavanja tehnologije razvoja informacijskih sustava sliči poslu pisanja romana računalom bez znanja potrebnih za stvaranje literarnih djela.
Tablica:
Karakteristike CASE alata u odnosu na metodologiju
| Metodologija je preduvjet za primjenu CASE alata |
| MIRIS se bavi procesom razmišljanja i stvaranja modela |
| Nepostojanje metodologije je uzrokom nekorištenja kupljenih CASE alata |
| MIRIS je po fazi životnog ciklusa primjene prije CASE |
| CASE dokumentira, ne projektira |
| U CASE se unose gotovi rezultati načinjeni metodologijom |
| CASE alati ne provjeravaju semantičku kvalitetu projekta |
| MIRIS tumači proces projektiranja, CASE ne |
| Metodologija podupire generatore aplikacija i CASE alate (ali i obrnuto) |
| Generator aplikacija ne pomaže projektantu |
| Generatori su bolje iskorišteni uz metodologiju (ali i obrnuto) |
| MIRIS ne podržava “klasičan” prototipski rad "napravi pa vidi što ne odgovara", već modelom podataka podržan prototipski rad |
Rad prikazuje metodologiju MIRIS verzija 2. Prikazane su faze životnog ciklusa razvoja informacijskih sustava nastale tijekom desetogodišnjeg iskustva.
U MIRIS-u je poboljšan proces modeliranja, načinjena bolja povezanost među metodama, poboljšana priprema za intervjuiranje, proširene metode za modeliranje podataka, pojednostavljen proces prevođenja u relacijsku shemu baze podataka. Skraćeno je vrijeme rada projektanta ali je povećan rad korisnika i članova projektnog tima koji poznaju sustav.
Kratko su definirane pojedine faze i istaknute razlike između metodike MIRIS verzije 1, objavljene na savjetovanju CASE7.
Prikazana je povijest razvoja metodologije i istaknuti neki problemi metodologije.
Navedeni su ključni čimbe nici uvođenja metodologije u informatičku praksu
© Mile Pavlić, Ris d.o.o. Rijeka